11. septembar 2009.
U borskim selima spremni za novu Ekološku bunu
AUTOR: B.Filipović
U „Rezoluciji“, dokumentu juče potpisanom u selu Oštrelj / potpisnici predsednici mesnih zajednica Brezonika, Oštrelja, Krivelja, Donje Bele Reke i Bučja, izostao predstavnik Slatine/ pod broj jedan zahteva se zatrpavanje rudarskih deponija nastalih poslednjih 100 godina i sanacija kontaminiranog zemljišta i vodotokova. Traži se i najstručnija analiza poljoprivrednih proizvoda sa ovog područja, kompletni sistematski pregledi stanovništva, besplatno lečenje, priroritet u zapošljavanju, besplatno korišćenje vode iz gradskog vodosistema, oslobađenje poreza na zemljište, plaćanje odštete za uništene useve zbog prekomernog aerozagađenja, kao i posebna pomoć staračkim domaćistvima. Jedino je tako moguće , podsetili su potpisnici „Rezolucije“, sprečiti nestajanje i odumiranje naroda, jer se, zbog industrijskih otrova iz Bora, stalno povećava smrtnost i odlazak naroda iz ovih, u druge, čistije krajeve, pa i inostranstvo.
- Proteklih dana nije moglo da se živi od sumpora i prašine. Niko nas nije ni pogledao. Nekada smo imali 2.000 hektara obradivog zemljišta, ali je, posle 1945. godine, budzašto otkupljeno i oduzeto 600 hektara najplodnijih oranica kako bi se proširili rudnik i flotacijsko jalovište. Godine 1981. bilo je 917, sada je 550 stanovnika. Voće i povrće kupujemo na borskoj pijaci iako ga proizvodimo. Dokmalo padne dim na povrtnjake i voćnjake i uništi većinu roda. Uzalud naša borba za život i zdravlje – kaže Petar Damjanović iz Oštrelja.
Nenad Ivanović iz Brezonika zalaže se za kompeltnu izgradnju infarstrukture i urbanističko uređenje obližnjih sela.
Učesnici Saveza mesnih zajednica naglašavaju da se u najbližim selima, Slatini, Krivelju i Oštrelju 25 puta više od dozvoljenog udiše arsen. Bilo je godina kada se bagrem u korenu sušio. Odavno je zabranjeno korišćenje bunarske i izvorske vode. Pada i do 35 puta više sumpor-dioksida od dozvoljene zakosnke granice.
-Sačekaćemo odluke državnih resornih ministarstava i ako se ponovi stara praksa i niko ili malo ko adekvatno ne reaguje, moraćemo da se bolje organizujemo i masovno krenemo u Beograd. Garantujem da će svih 10.000 ljudi u ovih šest sela, ako zatreba, otići da protestvuje u glavnom gradu- ogorčen je Dragoslav Stančulović podsećajući da niko ne namerava da diže novu Timočku, nazvanu i Ekološkom bunom iz 1935. godine, niti da podstiče političke nemire.
- U pitanju je naš i naše dece život. Država je, kao vlasnik kombinata bakra, dužna da nas spase katastrofe, jer ceo jedan vek smo izloženi staršnom udesu-odlučan je Goran Janošević iz Bučja.